Epilepsija kod psa

Iskustva naših klijenata koji imaju ljubimce s epilepsijom su redom jako dobra.

Dakle, ukoliko primijetite navedene simptome, najbolje je da potražite pomoć veterinara – neurologa.

Što je epilepsija?

Epilepsija je kronično stanje koje uzrokuje ponovljene napadaje (oni obuhvaćaju cijeli niz simptoma, ali tipično je grčenje na boku uz gubitak prisebnosti). To je najčešći kronični neurološki poremećaj u pasa – nemamo statistike za Hrvatsku, ali u UK je bolestan 1 0d 130 pasa, odnosno 0,6-0,7% pasa.

U većini slučajeva epilepsija je doživotna bolest. Neki psi imaju godišnje napadaje (ili čak i rjeđe), dok se drugima to dogodi i do nekoliko puta dnevno - ovisno o težini i obliku bolesti.

Što se događa tijekom napadaja?

Napadaj se javlja uslijed abnormalne električne aktivnosti u mozgu koja uzrokuje iznenadne, kratkotrajne promjene ponašanja psa (najčešće gobitka kontrole nad tijelom).

Kako da znam je li moj pas epileptičar?

Vaš veterinar može posumnjati na epilepsiju ako pas ima najmanje dva neisprovocirana epileptična napadaja u razmaku od više od 24 sata. Treba imati na umu da veterinarima može biti teško uočiti razliku između napadaja i drugih zdravstvenih problema, pa im je najbolje detaljno opisati simptome, a najbolje bi bilo ako ste dovoljno prisebni da ih snimite kamerom na mobitelu.

Karakteristike epileptičkih napadaja

Tri glavna simptoma epileptičkih napadaja su:

• Gubitak voljne kontrole, često vidljiv zbog konvulzija (grčenje, drhtanje i trzanje mišića)
• Nepravilni napadi koji počinju i završavaju vrlo iznenada
• Napadi koji se svaki put čine vrlo slični i imaju klinički obrazac koji se ponavlja

Postoje li različite vrste napadaja?

Postoji nekoliko vrsta epileptičkih napadaja, ali način na koji utječu na jednog psa može se razlikovati od načina na koji utječu na drugog. Neki psi imaju više od jedne vrste napadaja, a ne uključuju svi napadaji konvulzije. Većina epileptičkih napada ima sličan obrazac:

• Dogode se sasvim iznenada, bez upozorenja
• Traju kratko (često samo nekoliko sekundi ili minuta)
• Prestanu sami

Tijekom napadaja može doći do ozljeda, ali većina pasa se ne ozlijedi i ne moraju ići veterinaru osim ako epilepsija nije već dijagnosticirana.

Ispod su nazivi različitih vrsta napadaja, zajedno s opisima onoga što se događa tijekom svake vrste napada:

• Žarišni napadaji (trzaji, treptanje, slinjenje, promjene u ponašanju) Oni se javljaju samo u jednoj polovici mozga i unutar određene regije. Kako će se ti tipovi napadaja manifestirati ovisi o tome gdje je u mozgu započela abnormalna električna aktivnost i funkcije tog dijela mozga.
• Fokalni epileptički napadaji mogu se manifestirati kao:

1. 1. epizodni pokreti ("motorički" autonomni znakovi, kao npr. trzaji lica, ritmičko treptanje, trešenje glavom ili opetovane kontrakcije mišića jednog ekstremiteta,ili:
   2. autonomni znakovi (koji proizlaze iz autonomnog živčanog sustava) npr. prekomjerno lučenje sline, povraćanje, proširene zjenice, neuobičajeno ponašanje (epizodične promjene u ponašanju pasa) npr. nemir, tjeskoba, traženje pažnje, neobjašnjiv strah

• Generalizirani napadaji (ukočenje, brzo trzanje)

Oni se javljaju unutar obje strane mozga. Generalizirani napadaji mogu se pojaviti sami ili mogu početi kao žarišni napadaj (detaljnije u nastavku) i razviti se u generalizirani napadaj. U većini slučajeva tijekom generaliziranog napadaja pas gubi svijest, a može se pojaviti i slinjenje, mokrenje i defekacija. Motoričko kretanje događa se s obje strane tijela. Aspekti generaliziranih napadaja često se nazivaju toničkim, kloničkim, toničko-kloničkim i miokloničkim. Ovi pojmovi definirani su u nastavku:

• Tonički: pojačana kontrakcija mišića (ukrućenje) u trajanju od nekoliko sekundi do minuta Klonički: nevoljne brze i ritmičke kontrakcije mišića (trzanje)
• Toničko-klonički: slijed toničke faze nakon koje slijedi klonička faza
• Mioklon: sporadični trzaji obično na obje strane tijela đGeneralizirani napadaji također mogu biti nekonvulzivni, poput atoničkih napadaja (koji se nazivaju i napadi pada), koji rezultiraju iznenadnim i općim gubitkom mišićnog tonusa što obično uzrokuje kolaps psa.
• Fokalni napadaj koji se razvija u generalizirani napadaj

To je kada generalizirani napadaj slijedi nakon žarišnog napadaja. Ovo je najčešći tip napadaja opažen kod pasa. Fokalni napadaj je često vrlo kratak (nekoliko sekundi do minuta), a sekundarna generalizacija slijedi brzo. Fokalni napadaj može biti teško otkriti zbog njegove kratkotrajnosti i važno je reći svom veterinaru što se dogodilo prije početka konvulzija, kako bi mu pomogli odrediti koju vrstu napadaja vaš pas ima.

Što uzrokuje epilepsiju?

Brojne različite temeljne bolesti i drugi čimbenici mogu uzrokovati napadaje koji vode do epilepsije. Općenito, epilepsija se može klasificirati kao 'strukturalna' (gdje se temeljni uzrok može identificirati u mozgu) ili 'idiopatska' (gdje se ne može identificirati temeljni uzrok, a često se pretpostavlja genetska predispozicija ili je uzrok nepoznat).

Epilepsija se može razviti u svim uzrastima pasa, ovisno o temeljnim čimbenicima.

• Idiopatska epilepsija (bez poznatog uzroka)
• Strukturna epilepsija (uzrokovana poznatim problemom u mozgu)
• Reaktivni napadaj (privremene promjene na mozgu)

Što trebam učiniti ako moj pas dobije napadaj?

Važno je da ostanete mirni! Većina napadaja je kratka i psi ih obično nisu uopće svjesni Malo je vjerojatno da će oboljeli psi patiti tijekom napadaja, čak i ako izgledaju nasilno! Pobrinite se da vi i vaš ljubimac budete sigurni, tako da maknete sav namještaj s puta kako se ne bi ozlijedio Ni u kojem slučaju ne stavljajte mu ništa u usta, uključujući ruke.

Vaš veterinar može propisati 'hitne lijekove' kako bi se smanjila duljina epileptične epizode.

Promatranje napada vašeg psa

Većina napadaja traje samo jednu do dvije minute, ali dobro je odrediti vrijeme napadaja kako biste bili sigurni u njihovu duljinu. Vrlo je korisno pažljivo promatrati napadaj. Konkretno, koji su bili prvi znakovi? Je li prvo bila zahvaćena jedna strana tijela? Kakve je pokrete radio vaš ljubimac (je li "plivao", drhtao, žvakao u prazno)?.

Zapisi ovih opažanja zajedno s vašim dnevnikom napadaja bit će vrlo korisna informacija za vašeg veterinara.

Duljina, učestalost i težina napadaja

Koliko često pas s epilepsijom doživljava napadaje može uvelike varirati između pojedinih pasa i tijekom života nekog psa. Vođenje dnevnika epilepsije važno je kako biste pratili koliko dobro djeluje lijek i prima li odgovarajuću dozu. Neki psi doživljavaju učestale napadaje (npr. više od jednog u danu), duge napadaje ili one koji odmah dovode do novih napadaja – drugim riječima, ne vraćaju se između napadaja u normalu. Takav oblik predstavlja posebno veliki rizik za zdravlje vašeg psa.

Dakle, napadi koji mogu biti opasni po život i hitni su:

• Cluster napadaji (dva ili više napadaja u 24 sata)
• Status epilepticus (napadaji dulji od pet minuta ili dva napadaja bez vraćanja psa u "normalu" između njih)

Što može izazvati epilepsiju kod psa?

Čini se da neki psi imaju 'okidače' koji dovode do napadaja, dok drugi nemaju. Prepoznatljivi okidači mogu se razlikovati od psa do psa. U ljudi s epilepsijom, uobičajeni okidači uključuju: umor, nedostatak sna, stres i prestanak uzimanja antiepileptika (ukoliko je bio propisan).

Stres je okidač koji vlasnici najčešće navode, a može biti uzrokovan različitim situacijama uključujući promjene u okolišu, promjene u rutini, vožnje automobilom, grmljavinske oluje i posjete veterinaru - da spomenemo samo neke.

Nekada vlasnici tvrde da određena hrana ili lijekovi izazivaju napadaje, pa eto još jednog razloga za vođenje dnevnika napadaja koji može pomoći prepoznati "okidač"!

Kako se dijagnosticira epilepsija kod pasa?

Dijagnosticiranje epilepsije kod pasa je najčešće proces eliminacije.

Prvo se obavlja detaljan fizički pregled i puzima povijest bolesti. Zatim se provjerava prisustvo opipljivih kvržica ili masa koje bi mogle ukazivati na tumor.

Veterinar mora poslušati i srce i pluća kako bi isključio druge moguće uzroke.

Osim toga, vjerojatno ćete morati obaviti testove krvi i urina kako bi se identificirao abnormalni broj stanica ili neobični biomarkeri (npr. proteini, hormoni, elektroliti itd.).

Uz pomoć magnetske rezonancije mogu se utvrditi abnormalnosti u samom moždanom tkivu, a analizom cerebrospinalne tekućine (likvora), mogu se identificirati bilo kakvi markeri tumora ili oteklina unutar živčanog sustava.

Koje su mogućnosti liječenja trenutno dostupne i može li se epilepsija izliječiti?

U većini slučajeva epilepsija kod pasa ne može se izliječiti. Održavanje statusa bez napadaja i bez neprihvatljivih nuspojava krajnji je cilj terapije antiepileptičkim lijekovima (AED). Ova ravnoteža se postiže kod 15-30% pasa.

Stoga je cilj medicinskog liječenja poboljšati kvalitetu života vašeg psa smanjivanjem učestalosti i težine napadaja.

Vlasnici bi trebali biti svjesni da iako lijekovi značajno mogu produljiti očekivani životni vijek i poboljšati kvalitetu života, psi oboljeli od epilepsije obično imaju nešto kraći očekivani životni vijek.

Terapija antiepileptičkim lijekovima (AED)

Ako vaš veterinar preporuči početak terapije AED-om, temeljito porazgovarajte kako biste shvatili važnost ovog tretmana i zašto je neophodan. Nakon toga ćete morati na redovite zdravstvene kontrole kako biste mogli pratiti nuspojave idiopatske epilepsije ili lijekova. Jednom kada se započne, liječenje AED-om nastavlja se na neodređeno vrijeme, u većini slučajeva do kraja života, uz povremene zdravstvene kontrole i krvne pretrage kako bi se osiguralo ispravno doziranje lijeka, učinkovitost liječenja i minimalne nuspojave.

Kod svakog liječenja je važno biti dosljedan, stoga:

• Dajte svom ljubimcu lijek svaki dan u isto vrijeme
• Dajte točnu dozu lijeka
• Nastavite s liječenjem i nemojte prestati bez prethodnog razgovora sa svojim veterinarom

Koji će AED biti propisan mom psu?

Vaš veterinar će vam moći savjetovati koji je antiepileptik (AED) najprikladniji za liječenje epilepsije. Čimbenici koji mogu utjecati na odluku veterinara su obično vrsta napadaja, njihova učestalost i eventualni problemi s bubrezima ili jetrom.

Prvi lijekovi koje vaš veterinar može legalno propisati za liječenje epilepsije vašeg psa u EU su imepitoin ili fenobarbital.

Sljedeći koraci

Ako se željeno smanjenje napadaja ne vidi s lijekovima iz 'prve linije', moguće je i dodati kalijev bromid.

Prehrana: Nakon dijagnoze uvijek hranite svog psa jednako, jer promjene hrane mogu promijeniti razine određenih lijekova u krvi. Nadalje, trenutno se razvijaju nove vrste prehrane koje bi mogle dodatno poboljšati kontrolu napadaja.

Kako mogu znati djeluju li lijekovi?

Liječenje antiepileptičkim lijekovima općenito se smatra uspješnim ako se učestalost napadaja smanji barem za polovicu, iako je idealno da napadaji posve izostanu.

Kako bi se utvrdilo djeluje li lijek, potreban je točan dnevnik napadaja. Iz toga se najbolje vidi dolazi li do poboljšanja.

Imaju li ti lijekovi nuspojave?

Nažalost, da. Nuspojave se mogu pojaviti ubrzo nakon početka liječenja ili kada se njihova doza poveća. One obično nestaju ili se smanjuju u narednim tjednima zbog toga što tijelo razvija toleranciju na lijekove.

U nekim slučajevima nuspojave traju i moraju se pratiti da biste bili sigurni da njihova ozbiljnost ne ugrožava kvalitetu života vašeg psa.

Koje su uobičajene nuspojave antiepileptika?

Uobičajene, potencijalne nuspojave liječenja AED-om uključuju:

• Pospanost
• Nestabilno kretanje i stajanje
• Povećan apetit i žeđ
• Slinjenje
• Povraćanje
• Proljev
• Slabost stražnjih nogu
• Dobitak na težini
• Ekscitabilnost
• Nemir
• Promjene u ponašanju

Ako vaš pas prestane imati napadaje ili dobije po život opasne nuspojave, veterinar može preporučiti prekid liječenja, ali nipošto o tome nemojte odlučivati na svoju ruku, jer to samo po sebi može uzrokovati napadaje i epileptični status. Posavjetujte se sa svojim veterinarom prije bilo kakve promjene.

I na kraju, istraživanja su pokazala da CBD (kanabidiol) povoljno utječe na ljude oboljele od epilepsije i srodnih bolesti. Američka Agencija za granu i lijekove (FDA) je još 2018. odobrila lijek za djecu i odrasle na bazi kanabidiola pod imenom Epidiolex za liječenje napadaja uzrokovanih Lennox-Gastautovim i Dravetovim sindromom te kompleksom tuberozne skleroze (TSC). Više informacija o ovim stanjima i načinu na koji se Epidiolex koristi za njihovo liječenje naći ćete ovdje.

Isto tako, CBD povoljno utječe na pse s epilepsijom, o čemu više možete pročitati ovdje, a istraživanje provedeno na psima naći ovdje. 

VetHealth je kombinacija kanabidiola (CBD) i kanabigerola (CBG), bez prisustva psihotropnih molekula i terpena, zbog čega je u potpunosti neškodljiv za životinje.

Iskustva naših klijenata koji imaju ljubimce s epilepsijom su redom jako dobra. Stoga nam se obratite s povjerenjem!

VAŽNO: Ovaj tekst nije namijenjen dijagnosticiranju niti liječenju Vaših ljubimaca. Ukoliko ste zamijetili simptome navedene u tekstu, prije svega se obratite svom veterinaru, odnosno veterinaru-neurologu.

Vaš VetHealth

#volimoihbezuvjetno #vethealth_hrvatska